Sisačka džamija – naš i ukras naše domovine

Početak 1438. po Hidžri, odnosno kraj 2016., trajno će biti upisani u pamćenje hrvatskih muslimana. Ovaj mjesec, naime, položit ćemo temelje sisačkoj džamiji, nakon zagrebačke, riječke i gunjske – jednoj od, ako Bog da, četiriju ukrasa naših i naše domovine.

Hidžru Poslanika iz Mekke u Medinu nipošto ne trebamo shvaćati kao bijeg. Glagol hagara u arapskom, naime, znači “prekinuti odnose, preseliti se, napustiti pleme”. Poslanik i muslimani u Mekki bili su izloženi nasilju i brutalnosti idolopoklonika. Poslanik je znao da će se iz Grada dina (Medina) jednom vratiti u srce islamskoga monoteizma (Mekka).

Mnogo vjere, ljubavi, volje i napora zahtijeva uspjeli hod vjernika na putu do savršenstva duše. Mnogi zastaju, skreću, umorni odustaju ali mnogi hrabro idu do cilja. Na tom putu do cilja znanje je njihova prva i najvažnija stanica koja otkriva bogatstvo vjere koja i potiče želju za znanjem.

Mešihat islamske zajednice u Hrvatskoj i Medžlis islamske zajednice Zagreb, u suradnji sa Ministarstvom vakufa države Katar, Ministarstvom za islamske poslove Kraljevine Saudijske Arabije i Svjetskom organizacijom za hifz iz Džedde (Saudijska Arabija), a pod generalnim pokroviteljstvom Grada Zagreba i pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske

Ademu je Bog stvorio Havu da bi se uz nju smirio, ali zacijelo i da bi podnio vlastitu usamljenost. U suri El-Araf nedvosmisleno stoji: “On je Taj Koji vas od jednoga čovjeka stvara – a od njega je drugu njegovu stvorio da se uz nju smiri.” Otad se ljudski rod uvećava i traje do roka određenoga.

Zloćudna mantra, koja je već u optjecaju u jednom dijelu zapadnoeuropske javnosti, da je na djelu rat vjera, rat islama s kršćanskom uljudbom, sjeme je zla. Sjeme koje u dosluhu sa strahom, mržnjom i predrasudama može biti kobno za svijet kakav smo do sada poznavali. Riječju, kraj Europe.