U Zagrebu, povodom 30 godina od otvaranja Islamskog kulturnog centra Zagreb, uspješno je završen 24. međunarodni simpozij Znanost i religija - 2 000 godina suradnje i osporavanja.Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj na čelu s predsjednikom Hasanovićem je u suradnji s Međunarodnom akademijom perinatalne medicine (predsjednik Asim Kurjak), Europskom akademijom znanosti i umjetnosti (predsjednik Felix Unger), Katoličkim bogoslovnim fakultetom (dekan Mario Cifrak), Međunarodnom akademijom humane reprodukcije (predsjednik Joseph Schenker) i Naučnoistraživačkim institutom Ibn Sina uspješno realizirao 24. međunarodni simpozij Znanost i religija – 2 000 godina suradnje i osporavanja.Simpozij je trajao tri dana, od 27. – 29. travnja 2017. godine, i okupio je više od 200 eminentnih stručnjaka znanstvenika/ca i predstavnika/ca različitih religija iz Republike Hrvatske i svijeta. Simpozij je protekao u pozitivnom ozračju dijaloga, suradnje, isprepletenosti i međusobne povezanosti znanosti i religije. Intelektualno društvo Republike Hrvatske i gosti/šće iz cijelog svijeta nose pozitivna iskustva, nova poznanstva i nove vidove različitih znanstvenih i religijskih pogleda o temama obuhvaćenih Simpozijem. Studenti/ce različitih znanstvenih oblasti i različitih religijskih pripadnosti uključeni u Simpozij sa sobom nose nove naučene lekcije. Popis svih tematskih predavanja i uvaženih predavača/ica dostupan je u programu Simpozija koji je ranije objavljivan na internetskoj stranici Islamske zajednice u Hrvatskoj. U nastavku prenosimo dio iz govora muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, dr. Aziza ef. Hasanovića: „Prihvaćajući ideju za naučno-religijsku raspravu o znanosti i religiji, odnosu jedne prema drugoj, prihvatio sam, kao muftija, kao predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i kao znanstvenik biti jedan od organizatora znanstvenog skupa, točnije 24. međunarodnog simpozija Znanost i religija – 2 000 godina suradnje i osporavanja. Tim više što kod nas u islamu prva Božja objava počinje Božjom uputom Allaha, dž.š., Muhammedu, s.a.w.s., koja glasi:

1. Čitaj (počinjući) Imenom svoga Gospodara koji je (sve) stvorio. 2. Stvorio je čovjeka (vrstu) od ugruška (embrija). 3. Čitaj, a tvoj (je) najplemenitiji Gospodar, 4. koji je naučio (čovjeka) peru (i pisanju). 5. Naučio je čovjeka onome što nije znao.

Iz ovih je ajeta očito da nas naš Stvoritelj upućuje znanju, davši nam pero i naučivši nas pisanju. Iz promatranja, dakle iz proučavanja, nastale su i znanost i religija. Stvorivši čovjeka, dragi mu je Bog dao i razum, neku vrstu mudrosti da uoči i počne razumijevati sve ono što se oko čovjeka zbiva; od dana i noći, kiše i sunca, hladnoće i vrućine… cijeli ciklus života koji počinje s rađanjem, u proljeće; rastom onoga što je rođeno, u ljeto; doba uživanja u plodovima u jesen, i napokon doba kad aktivni život prirode prestaje, kad sve zamire, stišava se u hladnoći zime. Tisućljetnim promatranjem, čovjek je uočio pravila po kojima se odvija život, dakle otkrio je sam život i počeo mu je davati smisao. A taj je smisao pronalazio u silama koje nije razumijevao zato im je počeo davati različita tumačenja. Samom pojavom Kur'ana islam se opredijelio za znanje. Tako imamo cijeli niz kur'anskih uputa koji ne dovode u pitanje znanje. U Kuranu stoji: „I reci: Gospodaru moj, Ti meni znanje povećaj.“„Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!“ „I Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dano znanje… „On daruje znanje onome kome On hoće, a onome kome je znanje darovano – darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.“  „To su primjeri koje Mi ljudima navodimo, ali ih samo učeni shvaćaju.“„Zaista vam je stiglo prosvjetljenje od Gospodara vašeg; zato tko primi prosvjetljenje, on će to učiniti za sebe; a tko ostane slijep, on će biti protiv svoje duše. A ja nisam čuvar nad vama.“ Isticanje znanja, intelekta, poznato je i u mnogim hadisima. Teolog Abu Zakarija el-Navani (1233-1277.), objavio je u jednoj knjizi 40 hadisa Muhammeda a.s. Neki od njih govore upravo o tome. Tako se često navodi ovi hadisi:„Tražite znanost, makar vam, zbog toga, trebalo ići do Kine, da je nađete.“ Od hazreti Aiše se prenosi kako je upitala Poslanika s.a.v.s: „O Allahov Poslaniče, čime se ljudi međusobno odlikuju na dunjaluku (ovom svijetu)?“Poslanik a.s odgovori: „Intelektom.“Pa ponovo upitah: „A na onom svijetu?“ Poslanik a.s. opet odgovori: „Intelektom.“Upitah: „A zar neće biti nagrađivani prema svojim djelima?“Poslanik a.s tada reče:„O Aiša, zar neće raditi prema onom što im je Allah dao od intelekta!? Prema onom što su dobili od intelekta, bit će i njihova djela, pa prema onom što budu radili bit će i nagrađivani.“* * *Doprinos islamskih znanstvenika nezaobilazan je u svjetskim znanstvenim dometima puno prije nego je Zapad prihvatio znanost. U svemu tome ne bismo trebali zanemariti ni ulogu Hrvata-muslimana koji su se isticali u području znanja, kao što je to bio El-Dževher, Blaž Vodopić iz Cavtata koji je prešao na islam koncem 9. ili početkom 10. stoljeća, i koji je sagradio Kairo i pokrenuo sveučilište El-Ezher, danas najstarije sveučilište u svijetu koje radi od kraja 10. stoljeća.Posljednjih stotinu godina, otkad je islam u Republici Hrvatskoj institucionalno priznat kao religija, hrvatska je znanost nezamisliva bez sjajnih dometa muslimanskih znanstvenika. I to na svim područjima znanstvenog života, od matematike i fizike do medicine, od graditeljstva do svih drugih ljudskih djelatnosti, pa i sporta. Naveo bih svakako nekoliko imena vrhunskih hrvatskih znanstvenika muslimana. Prije svih, dakako, tu je prof. dr. sc. Ibrahim Ruždić, osnivač prvog znanstvenog medicinskog laboratorija na ovim područjima. Njemu se Republika Hrvatska odužila tako što je utemeljila znanstvenu nagradu koja nosi njegovo ime.Svakako ne smijemo zanemariti sve one muslimane znanstvenike koji su itekako podigli razinu hrvatske znanosti. Dopustite da samo dio njih navedem i ovdje, abecednim redom. To su:Prof. dr. sc. Aganović, Ibrahim, matematičar;Prof. dr. sc. Aganović, Izet, vodeći hrvatski i europski stručnjak za endokrinologiju i dijabetologiju.Prof. dr. sc. Alić, Sead, filozof, pjesnik, dvostruki doktor znanosti.Prof. dr. sc. Berberović, Sead, inženjer elektrotehnike.Prof. dr. sc. Crnalić, Jusuf,  inženjer elektrotehnike.Prof. dr. sc. Čaušević, Dženana, pravnica.Prof. dr. sc. Čaušević, Mehmed, professor emeritus, građevinski inženjer, graditelj mostova, stručnjak za potrese svjetskog ugleda.Prof. dr. sc. Ćatović, Mustafa, stomatolog.Prof. dr. sc. šeih Duraković, Asaf, nuklearni medicinar, toksikolog, publicist i pjesnik.Prof. dr. sc. Duraković, Senadin, mikrobiolog, professor emeritus.Prof. dr. sc. Duraković, Zijad, liječnik, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pjesnik.Prof. dr. sc. Hamzić, Amir, fizičar.Prof. dr. sc. Haznadar Zijad, akademik, professor emeritus, prof. dr. sc., elektrotehnički inženjer.Prof. dr. sc. Kolonić, Fetah, elektrotehnički inženjer.Prof. dr. sc. Kurjak, Asim, ginekolog, član nekoliko svjetskih akademija znanosti.Prof. dr. sc. Mandžuka, Sadko, inženjer elektrotehnike. Prof. dr. sc. Mašović Sulejman, defektolog.Prof. dr. sc. Midžić, Enes, prof. dr. art., filmski snimatelj, umjetnički fotograf.Prof. dr. sc. Midžić, Sead, akademik, pulmolog.Prof. dr. sc. Muftić, Osman, inženjer strojarstva, professor emeritus.Mujadžić, Omer, slikar, sveučilišni profesor.Prof. dr. sc. Muzur, Amir, neurolog, književnik, povjesničar i političar.Omerbašić, ef. Ševko, muftija i povjesničar. Prof. dr. sc. Pašalić, Nedžat, elektrotehnički inženjer.Prof. dr. sc. Redžepović, Sulejman, agronom, biolog; professor emeritus.Prof. dr. sc. Ruždić, Ibrahim, farmaceut i kemičar, osnivač prvoga medicinsko-kemijskog laboratorija u nas.Prof. dr. sc. Smailagić, Nerkez, politolog i pravnik.Prof. dr. sc. Smajlović, Ahmed, arabist.Prof. dr. sc. Šehić Mensur, veterinar, professor emeritus. autor Enciklopedijskog rječnika humanog i veterinarskog nazivlja, izdanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb.Prof. dr. sc. Šehović, Enver, elektro-inženjer.Prof. dr. sc. Tanković, Šemso, ekonomist i političar, zastupnik u Hrvatskom saboru u dva mandata.Prof. dr. sc. Tešnjak, Sejid, inženjer elektrotehnike.Prof. dr. sc. Ždralović, Muhammed, orijentalni filolog, povjesničar kulture i kodikolog.* * * Posebno je naglašena dijaloška forma ovoga Simpozija, što bi imalo značiti akademski pristup temi, uvažavajući isključivo argumente. Islam, kao religija, zapravo je i priča o dijalogu, o uvažavanju drugoga. Kur'an je dijaloška knjiga. O tome postoji cijeli niz dokumenata najvećih svjetskih umova koji islam, kao religiju, stavljaju kao vjeru suživota, kao vjeru budućnosti. Vjerovjesnik Muhammed nije ni na koji način vršio pritisak na pripadnike drugih religija kako bi ušli u njegovu vjeru, a muslimani tako postupaju i danas. Vjerovjesnik Muhammed je podnio mnoge tegobe kako bi njegova vjera dospjela do svih ljudi, a da pritom nije isukao sablju. Autoriteti za pojedina znanstvena i religijska pitanja, vjerujem potvrdit će na ovom priznatom Simpoziju činjenicu da religija ima svoje početke u znanosti, a da je znanost pronašla svoje temelje u religijama. Davno su nekog mudraca upitali što treba skupljati. Odgovorio je: „Ono što će ostati za tobom čak i kad se tvoj čamac prevrne, a to je znanje.“Poželio bih vam uspješan rad, ugodan boravak u našem gradu i našoj državi, Republici Hrvatskoj.“ 

Aziz ef. Hasanović,muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj,član Europske akademije znanosti i umjetnosti

Kur'an, 96. sura, El-'Alek, Ugrušak, 1-5. Sura Ta-Ha,114. ajet. Sura Ez-Zumer, 9. ajet. Sura El-Mudžadele, 11. ajet. Sura El-Bekare, 269. ajet Sura El-Ankebut, 43. ajet Sura El-En'am, 105. ajet Ebu Hamid el-Gazali, 'Oživljenje vjerskih znanosti' (Knjiga o znanju),Bookline, Sarajevo, 2004.